Pleternica okupila vodeće stručnjake kontinentalnog turizma na konferenciji „re:Interpretacija”

Pleternica je ovih dana postala središte stručne rasprave o budućnosti kontinentalnog turizma. Pod nazivom „re:Interpretacija” održana je dvodnevna konferencija koja je okupila stotinjak ključnih stručnjaka iz područja turizma i predstavnika kreativnih agencija iz cijele Hrvatske. Cilj skupa bio je povezati ravnatelje interpretacijskih centara i direktore turističkih zajednica te im omogućiti izravan uvid u alate kojima se kulturna i prirodna baština pretvara u atraktivan i konkurentan turistički proizvod.

Sudionike je na početku pozdravila ravnateljica Javne ustanove Jasna Hoffmann, izrazivši zadovoljstvo što Pleternica ponovno okuplja stručnjake iz različitih krajeva zemlje. Istaknula je kako je prošlogodišnja konferencija donijela važan zaključak – kontinentalnom turizmu ne nedostaje sadržaja, već snažnija i kvalitetnija prezentacija postojećih vrijednosti. Upravo zato, naglasila je, ovogodišnji program usmjeren je na konkretne primjere iz prakse i iskustva vrhunskih stručnjaka koji će pokazati kako ono što već imamo predstaviti na suvremen i učinkovit način.Ravnateljica Hofman je posebno naglasila kako je organizirana konferencija odgovor na konferenciju koja je održana prošle godine u devetom mjesecu, kada su postavljena ključna pitanja: ʼŠto nedostaje kontinentu?ʼ. -I donijeli smo svi zajedno zaključak da zapravo ništa ne nedostaje kontinentu, već da imamo uistinu puno toga, ali možda to ne znamo jako dobro ili na najbolji način predstaviti. Upravo iz tog razloga danas smo organizirali ovu konferenciju gdje smo doveli vrhunske stručnjake, lidere u svom poslu, u poslu marketinga, da nam oni na svoj način, iz primjera ne samo teorijski, već iz prakse, kažu kako to da budemo bolji. Ponosni smo i na veliki odaziv sudionika, kao što sam i rekla u uvodnom govoru, od Dubrovnika preko Rijeke do Iloka – više od 100 sudionika iz svih krajeva Lijepe naše. I evo, rekla bih, jedna zanimljiva tema gdje su se zapravo svi htjeli uključiti – rekla je ravnateljica Jasna Hofman.

Gradonačelnica Marija Šarić izrazila je ponos što Pleternica ima priliku biti domaćin ovakvog stručnog okupljanja. Naglasila je kako grad sustavno ulaže u razvoj kulturne infrastrukture i turizma, ponajprije kroz projekte financirane europskim sredstvima. Kao primjere istaknula je Interpretacijski centar Terra Panonica te Muzej bećarca, projekte koji su rezultat zajedničkog rada i jasne vizije razvoja. Dodala je kako je za svaki iskorak nužno umrežavanje sa strukom, razmjena znanja i otvorenost prema konstruktivnim kritikama koje potiču napredak.-Ponosna sam što u povodu trećeg rođendana Muzeja bećarca organiziramo ovakvu jednu hvalevrijednu konferenciju koja zapravo pokazuje da samim otvorenjem naših centara nismo stali, nego smo duboko svjesni da bez daljnjeg razvoja sadržaja, bez daljnjeg umrežavanja sa strukom, ne možemo zajedno rasti i ne možemo zapravo stvarati nove proizvode. Pa evo, jedna konferencija je odličan primjer koji pokazuje da svi mi zajedno zapravo imamo iste probleme – reći ću zapravo izazove, ali isto tako kad zajedno razmijenimo mišljenja i kad uključimo struku, onda svi zajedno još više rastemo. Ovo je već treća godina da organiziramo ovako stručne konferencije, ali trudimo se osluškivati sve one koji sudjeluju, da čujemo koje su njihove želje i potrebe i onda odgovoriti na njih i organizirati tematsku konferenciju koja će svima zapravo biti od koristi i pomoći u daljnjem radu – rekla je gradonačelnica Marija Šarić.

Tijekom konferencije svoja su iskustva podijelili predstavnici agencija čije kampanje redovito osvajaju strukovne nagrade, među kojima su Bruketa&Žinić&Grey, Señor, Muze, Grizli komunikacije, Slade, Red Brick, Motionplay i Studio 33. Posebno je istaknuto izlaganje Barbare Slade Jagodić iz agencije Slade, koja je govorila o ulozi društvenih mreža, suvremenih tehnologija i novih modela komunikacije u turizmu. Naglasila je kako su se temelji turističkog marketinga značajno promijenili te da se kulturne i turističke institucije danas suočavaju s izazovom odabira pravih alata za postizanje relevantnih i mjerljivih komunikacijskih rezultata.

Dragana Lucija Ratković Aydemir, pojasnila je kako je baština je u rukama klasičnih baštinskih institucija kao što su arhivi, muzeji i knjižnice. -Međutim, ono što je sjajno, sjajno je da baština pripada svima nama. Da je baština nešto s čim se svi možemo povezati u nekom svom lokalnom ili nekom svom županijskom, nacionalnom aspektu. Ali je baština prekrasno područje kreativnosti. Mogućnosti za kreativnost, mogućnosti da se kroz vlastite identitete i propitujemo... I da uključimo zapravo u te procese ne samo lokalne ljude nego i sjajne ljude iz kreativnih različitih područja. I zato baština nije samo nešto što trebamo čuvati, što je negdje tamo, nego je jedan jako snažan poticaj biti kreativan, biti netko tko se igra sa svime time. I zapravo je to ona snaga koju baština ima. Jer baština sama po sebi nije ništa ako mi nemamo odnos prema njoj – rekla je Ratković Aydemir.

Što je teže plasirati na tržište: osjećaj ili veš mašinu? O tome je nešto rekao Davor Bruketa naglašavajući kako uvijek ljude pokreću osjećaji. -Čak i kad se odluka čini posve racionalnom, iza toga stoji jedan vrlo složeni koloplet osjećaja i raznoraznih možda skrivenih motivacija. U našem poslu je zapravo ključno razumjeti te motivacije, odgovoriti na te neke možda neizgovorene potrebe koje ljudi imaju. Jer danas, iako se čini da neki proizvodi i usluge prvenstveno rješavaju neke funkcionalne probleme, oni zapravo odgovaraju na neke emotivne ljudske potrebe – naglasio je Bruketa.

Sam naziv konferencije sugerira potrebu za novim čitanjem i interpretacijom tradicije. U vremenu kada posjetitelji traže autentične i personalizirane doživljaje, klasični modeli promocije više nisu dovoljni. Kroz panele i prezentacije sudionici su dobili odgovore na ključna pitanja o tome kako baštinu reinterpretirati i učiniti je privlačnom suvremenom gostu.

Konferencija je održana u sklopu obilježavanja treće godišnjice Muzeja bećarca, a nova znanja i kontakti zasigurno će pridonijeti daljnjem razvoju ove ustanove, njezinoj četvrtoj godini rada te širenju mreže suradnika i partnera.